Gljive u Nacionalnom parku “Drina”

Gljive su forme čije tijelo raste iznad zemljišta i sastoji se od drške (stabiljke) i šešira ili kape. Postoje razne vrste gljiva ili ti pečuraka. Njihova podjela se vrši po izgledu.Još jedna veoma važna podjela za nas jeste na otrovne (toksične) i jestive pečurke. Takođe, neke pećurke su toksične u svežem stanju, ali kada se termički obrade (skuvaju) one postaju jestive jer procesom kuvanja se uništavaju štetni toksini. Neke od najpoznatijih, koje su u upotrebi u kulinarstvu rastu i u nacionalnom parku ,,Drina“.

Nacionalni park Drina - Nacionalni park Drina

Vrganj

Vrganj ( lat. Boletus edulis) je među najpoznatijim vrstama gljive na prostoru nacionalnog parka kao i šire. Može biti proljećni vrganj i jesenji. Iako slični, proljećni vrganj raste na proplancima i sunčanim regijama i na zemljištu prekrivenom mahovinom, dok jesenji vrganj najčešće raste oko četinarskog drveća i može se naći u šumi. Obije vrste su jako popularne u kulinarstvu zbog sočnog i ukusnog ,,mesa“.

Smrčak

Vrganj ( lat. Morchella) pripada jestivim gljiva i jako je cijenjena vrsta zbog svojeg lijepog ukusa i prijatnog mirisa, naročito u francuskoj kuhinji. Postoji više vrsta, i neke od njih se mogu naći u nacionalnom parku. Ova vrsta gljive je jako popularna za branje, te dosta ljudi ide u potrazi sa smrčcima. Rastu u proljeće, uglavnom u šumama.

Rujnica

Rujnica ( lat. Lactarius deliciosus) je vrsta jestive i jako ukusne gljive. Raste od ljeta do jeseni u zimzelenim šumama, a posebno ispod borova, na vlažnim travnjacima i pored šuma. Narandžasto-crvene boje je i sastoji se od šešira gljive i drške koji su jako mesnati i sočni dok je gljiva mlada.

Lisičarka

Lisičarka ( lat. Cantharellus cibarius) Još jedna veoma popularna gljiva, koja je narandžasto-žute boje i lijevkastog oblika. Raste u simbiozi sa korijenima listopadnog i zimzelenog drveća, naročito hrasta i jela. Takođe rastu i na mahovini. Raste od kraja proljeća do kraja jeseni. Poznata je među narodom, te se mnogo skuplja za jelo.

Divlji šampinjon

Divlji šampinjon ( lat. Agaricus arvensis) je jestiva gljiva koja je bijele boje dok ne počne da stari. Kada šamnpion ostari, postaje sivkast,a kasnije kafene boje. Bere se i priprema dok je mlad. Ima jako mesnatu kapu kao i stabljiku. Uglavnom raste na livadama i najčešće je uzgajana gljiva na svijetu.

Crna truba

Crna truba ( lat. Craterellus cornucopioides) je jestiva i veoma ukusna gljiva koja je sive do crne boje. Unutrašnja strana kape je svijetlo sive boje. Ima specifičan i blag miris i jako je pogodna za sušenje. Ova vrsta je veoma bogata bjelančevinama i vitaminom C. Raste u šumama, najčešće bukovim i hrastovim.

Sivi jarčić

Sivi jarčić ( lat. Coprinopsis atramentaria) je uslovno jestiva gljiva. Ova gljiva je poznata jer se koristi u liječenju alkoholizma, zbog toksina koprina. Mnoge vrste ovih gljiva rastu na životinjskom đubrivu i na zemljištima koja su bogata organskim materijama. Šešir je sivkasto-smeđe boje, zvonasto-valjkastog oblika. Drška je valjkasta, debela i mesnata.

Šumsko pile

Šumsko pile ( lat. Leatiporus sulfureus) ili vrbača je jedna od najpoznatijih gljiva na području Srbije. Sakuplja se od proleća do jeseni zbog korišćenja u ishrani. Neobičnog oblika i svijetlo žute boje najčešće parazitira – raste na mrtvim stablima vrbe, jove, topole, bukve ili hrasta. Naraste i do 20kg i konzumira se termički obrađena.

Prstenka

Prstenka ( lat. Macrolepiota procera) ili drugačije sunčanica je jestiva gljiva koja raste u svim šumama pa čak i u voćnjacima. Raste od septembra do novembra. Jede se samo šešir koji je ukusan specijalitet u kulinarstvu. Šešir je loptast, svijetlo-smeđe boje sa tamno-smeđim ispupčenjima. Drška je visoka, šuplja i valjkasta.

Puhara

Puhara ( lat. Lycoperdon perlatum) je gljiva zanimljivog, loptastog oblika sa jako kratkom drškom. Konzumira se samo dok je mlada. Tada je bijele boje, unutra šešira je mesnate i vlažne teksture. Kada ostari postaje braon boje ispunjena prahom. Najčešće raste na livadama.

Đurđevka

Đurđevka ( lat. Calocybe gambosa) je jestiva gljiva čiji šešir je bijelo-smeđe boje, u mladosti polukuglast, a kasnije postaje raširen i ulegnut. Drška je mesnata i puna. Najčešće se nalazi u jeseni i raste na livadama, pašnjacima, rubovima šuma i ispod zimzelenih stabala. Vrlo je cijenjena gljiva i jako ukusna.

Gljive u Nacionalnom parku “Drina”

Vrganj

Smrčak

Rujnica

Lisičarka

Divlji šampinjon

Crna truba

Sivi jarčić

Šumsko pile

Prstenka

Puhara

Đurđevka

Istražite NP “Drina”

Priroda

Turizam

Kulturno nasleđe

Vijesti

Kontakt