Biljni svijet

Flora i vegetacija

Flora i vegetacija su komponente ekosistema koje se posmatraju kao jedna cjelina. Predmet proučavanja flore su biljke i biljne zajednice. Nacionalni park ,,Drina“ je jedinstven u pogledu flore. Na ovom prostoru raste značajan broj endemičnih, reliktnih i rijetkih biljnih vrsta, što dobrinosi vegetacijskoj i ekosistemskoj raznolikosti. Na osnovu višegodišnjih terenskih istraživanja i na osnovu dostupnih podataka iz literature, na području nacionalnog parka ,,Drina“ konstatovano je 635 taksa. Flora je raspoređena u 90 porodica i 351 rod. Mnoge od biljnih vrsta su zaštićene i nalaze se na Crvenoj listi.

Kanjon Drine predstavlja jedan od najinteresantnijih kanjona svijeta. Najveći dio površine Nacionalnog parka Drina zauzimaju stijene i strme litice kanjona Drine. Nastanjene su reliktnim fitocenozama crnog bora, crnog graba i termofilne šume bukve.

Šumska vegetacija se odlikuje izraženom raznolikošću biljnih zajednica, koje gradi veliki broj biljnih vrsta. Posebnu vrijednost ovoga područja čini prisustvo Pančićeve omorike, koja je endemična i tercijarno reliktna vrsta. Na istraživanom području omorika je prisutna na lokalitetu Šarena bukva i Borov zasjed iznad sela Luke. Šumska vegetacija istraživnog područja pruža se u visinskom rasponu oko 300-1100 m nadmorske visine. Niži dijelovi su obrasli šumom sladuna i cera. Na ovu šumu nadovezuje se pojas šuma kitnjaka i cera, odnosno kitnjaka na koga na hladnijim staništima smjenjuje bukova šuma. Na ovaj pojas se nadovezuju šume bukve i jele.

Recentni fluvisoli predstavljaju staništa vrba i topola, a oko rječice zvane Rijeka fragmentarno je prisutna zajednica crne jove. Na veoma vlažnom i humoznom zemljištu razvija se bujna vegetacija visokih zeleni.Većina livada je nastalo u novijoj istoriji vegetacije pod različitim uticajima čovjeka. Nastale su sječom i paljenjem šumske i šibljačke vegetacije radi dobivanja livada i obradivih površina.

Nacionalni park Drina - Nacionalni park Drina

Pančićeva omorika

Pančićeva omorika ( lat. Picea omorika) doprinosi vrijednosti flore u nacionalnom parku. Iako nekad vrsta koja se prostirala cijelom Evropom, danas se smatra zaštićenom vrstom koja raste još samo na rijetkim lokalitetima uključujući i nacionalni park Drina. I spada među ugrožene biljne vrste.

Nacionalni park Drina - Nacionalni park Drina

Rožac

Vrganj ( lat. Cerastium alpinum) je cvijet bijele boje koji ima još tri podvrste, od kojih još jedna raste u nacionalnom parku. U pitanju je dlakavi rožac. Rožac je iz porodice karanfila. Raste u visini od 1cm do 15 cm.

Nacionalni park Drina - Nacionalni park Drina

Jetrenka

Jetrenka ( lat. Hepatica nobilis) je zeljasta biljka sa uspravnom, dlakavom, crvenosmeđom stabiljkom visine do 15cm. Latice cvijeta su plavkasto-ljubičaste boje. Raste na brdskim podrčjima i u svijetlim šumama.

Nacionalni park Drina - Nacionalni park Drina

Hajnaldova nevesika

Hajnaldova nevesika ( lat. Athamanta haynaldii) je vrsta cvijeta koja pripada porodici štitara. Ona je ugrožena vrsta koja još raste u jugoistočnoj Evropi. Cvijetovi su bijele boje i karakterističnog oblika, zato se zovu štitovi. Ova vrsta je bogata eteričnim uljima i zbog toga je karakterišu specifično aromatični miris i ukus.

Nacionalni park Drina - Nacionalni park Drina

Ciklama

Ciklama ( lat. Cyclamen purpurascens) je je cvijet koji pripada porodici jagorčevina. One su višegodišnje biljke, listaju kasno zimi, a cvjetaju u jesen. Rastu u šumama gdje su djelimično zaštićene od sunčeve svjetlosti. I poprilično su tolerantne na mraz. Cvijet ciklame ima više vrsta. Ova vrstaa Cyclamen purpurascens ima cvijetove ljubičaste boje. Zbog klimatskih promjena ova vrsta je ugrožena.

Nacionalni park Drina - Nacionalni park Drina

Vrijesak

Vrijesak ( lat. Satureja subspicata) ovaj cvijet je poznat, jer daje karakterističan ukus medu. Dakle, ukoliko se pčele hrane vrijeskom, med će biti veoma kvalitetan. Bosna i Hercegovina je veoma poznato stanište ove biljne vrste. Vrijesak je žbunasta biljka, sa mnoštvo sitnih bijelo-ljubičastih cvijetova. U narodnoj medicini se koristi za pripremu čaja i liječenje problema sa varenjem i tegobama u želucu.

Srpska režuha

Po prvi put populacije izuzetno retke i ugrožene vrste Cardamine serbica Pančić (Brassicaceae) ili srpske režuhe zabeležene su na području Nacionalnog parka “Drina” zahvaljujući terenskim istraživanjima u saradnji sa Nacionalnim parkom Tara i predstvanicima Biološkog fakulteta iz Beograda.

Vrstu Cardamine serbica Pančić (Brassicaceae) ili srpsku režuhu opisao je Josif Pančić 1884. godine u svom delu Dodatak „Flori Kneževine Srbije. Pančić je opisao ovu biljku sa planine Tare, između sela Perućca i klisure reke Dervente. Prema Flora Europea (Jones & Akeroyd 1993), Atlas Florae Europeae ((Jalas & Suominen 1994))i Flora Srbije (Jovanović-Dunjić 1972) ova vrsta je do skora smatrana sinonimom vrste C. maritima Portenschl.

Sve do 2008. godine srpska režuha nije bila priznata kao zaseban takson kada se potvrđuje da se zapravo radi o poseboj vrsti režuhe (Kučera et al., 2008).

Pretpostavlja se da je srpska režuha reliktna vrsta koja je na ovom području živjela još prije Ledenog doba.

Do sada jedina zabeležena staništa režuhe na svetu su u Srbiji Tara , Crnoj Gori nekoliko lokaliteta na Magliću i Durmitoru i od skoro je vrsta zabeležena i na području Bosne i Hercegovine u kanjonu reke Sutjeske (Stupar, Milanović i Brujić, 2021).

Opis vrste (Pančić, 1884; Jovanović-Dunjić, 1972; Kučera et al., 2010; Sl. 1): Koren tanak, obilno i fino razgranat. Stablo sa lisnim drškama na jednoj strani dlakavo; bočnih stabljika 5(–7), retko 1. Listovi dvostruko perasto deljeni, sa režnjevima 2-3 režnjevitim. Prizemni listovi skupljeni u rozetu. Cvetovi na vrhu stabla i grana grupisani u rastresite grozdaste cvasti; čašični listići (1,4–)1,9–2,9(– 3,1) mm dugi; krunični listići bele boje, objajasto klinasti, (2,3–)2,7–8,7(–9,3) mm dugi; filamenti (1,2–)1,3–2,6(–3,1) mm dugi; tučak kratak. Plodovi ljuske, lancetasto linearne, sužene u stubić kraći od ljuskine širine. Peteljka ploda pljosnata, pri osnovi proširena. Jednogodišnja biljka.

Nacionalni park Drina - Nacionalni park Drina

Istražite NP “Drina”